-    .    -

PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PRAVILNIKA O NAČINU PRAĆENJA I OCJENJIVANJA UČENIKA

U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuje način praćenja redovnog učenika osnovne i srednje škole, provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje njegova znanja, vještina, sposobnosti i primjene stečenih znanja te prava i dužnosti učitelja odnosno nastavnika, učenika i njihovih roditelja, odnosno skrbnika (u daljem tekstu: roditelja) u postupcima praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja učenika tijekom nastavne godine.
 

Članak 2.

U skladu s odredbama ovoga pravilnika praćenje učenika je sustavno bilježenje zapažanja o razvoju njegova interesa, motivacije i sposobnosti, njegovih postignuća u usvajanju odgojno-obrazovnih sadržaja nastavnog predmeta ili odgojno-obrazovnog područja, njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima.

Provjeravanje je sustavno praćenje, ispitivanje i vrednovanje učenikovih postignuća i uspjeha u ostvarivanju zadaća nastavnog predmeta ili odgojno-obrazovnog područja tijekom školske godine.

Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih važnih činjenica o učenikovim postignućima tijekom praćenja, provjeravanja i ispitivanja, a izražava se ocjenom u skladu sa zakonom.
 

Članak 3.

Tijekom praćenja učenikova razvoja, u rubriku bilježaka u imeniku, upisuju se samo ona zapažanja iz članka 2., stavka 1. ovoga pravilnika koja su učitelju odnosno nastavniku u praćenju učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju odnosno nastavniku mogu pripomoći u konačnom ocjenjivanju uspjeha iz nastavnog predmeta.
 

Članak 4.

Učenika se provjerava i ocjenjuje u razrednom odjelu i obrazovnoj skupini individualnim i skupnim oblicima: razgovorima i ispitivanjem, izradom pisanih, grafičkih, praktičnih, tehničkih i drugih zadaća, rješavanjem zadaća objektivnog tipa, višeminutnim kontrolnim provjerama znanja, nastupima i drugim odgovarajućim oblicima i postupcima.
 

Članak 5.

Učitelj i nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi provjerava i ocjenjuje znanje i sposobnosti učenika tako da:

- poštuje osobnost učenika

- potiče učenikovo samopouzdanje i njegov osjećaj napredovanja,

- potiče učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima,

- omogućuje učeniku da se sam javi za provjeru znanja,

- osposobljava učenika za samoučenje, samoprocjenu svojeg znanja i procjenu znanja drugih učenika

- uvažava poznavanje i razumijevanje nastavnog gradiva

- uvažava sposobnost analize i interpretacije gradiva

- uvažava sposobnost stvaralačke primjene znanja

- koristi različite načine provjeravanja i ocjenjivanja u odnosu na sadržaj predmeta i razred koji pohađa

- informira učenike i roditelje o (individualnom napredovanju) učenika

- omogućava učeniku kritičko razmišljanje

- potiče demokratizaciju odnosa između učenika i učitelja ili nastavnika

Članak 6. (5a)

Ocjenjivanje učenika je javno.

Javnost ocjenjivanja se osigurava:

-          s upoznavanjem elemenata i kriterija ocjenjivanja

-          ocjenjivanjem u razrednom odjelu

-          informiranjem učenika i roditelja o postignutim rezultatima

-          omogućavanjem uvida u pisane i druge radove učenika

-          određivanjem načina i datuma odnosno rokova ocjenjivanja

-          upoznavanjem s opsegom nastavnog gradiva koje se ocjenjuje u pojedinim obrazovnim razdobljima

Članak 7. (6)

Učeniku mora tijekom polugodišta u svim elementima predviđenim za ocjenjivanje biti najmanje jedanput ocijenjen usmeni odgovor iz predmeta koji je u satnici jedan (1 ili 1,5) sati tjedno, odnosno najmanje dva puta iz predmeta koji imaju dva (2) ili više sati tjedno.
Ocjenjivanje ne smije biti raspoređeno samo na kraj ocjenjivačkog razdoblja.
 

Članak 8. (7).

Osnovni elementi ocjenjivanja učenika u postupcima provjeravanja jesu:

-          poznavanje i razumijevanje nastavnih sadržaja,

-          usmeno i pisano izražavanje,

-          praktična i kreativna primjena naučenog gradiva,

-          razvijenost vještina,

-          načini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadržaja

-          napredak u razvoju njegovih ostalih psihofizičkih sposobnosti i mogućnosti.

Uspjeh učenika u ocjenjivanju njegova uratka, odnosno praktičnoga rada, pokusa ili izvođenja laboratorijske i druge vježbe, ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju zadatka, samostalnosti i pokazanih vještina, korištenju materijala, alata, instrumenata i drugih pomagala te primjeni sigurnosnih mjera prema sebi, drugima i okolišu.
 

Članak 9. (7a)

Kriteriji ocjenjivanja učenika:

-          učenik samostalno rješava zadatak, primjenjuje znanje, koristi znanja i vještine, primjenjujući stečene navike

-          učenik većim dijelom samostalno rješava zadatke

-          učenik zadatke rješava uz poticaj učitelja/nastavnika

-          učenik povremeno rješava pojedine zadatke

-          učenik loše ili nikako ne rješava zadatke

Članak 10. (8)

Učenikovo vladanje ocjenjuje se na temelju njegova odnosa prema sebi, prema radu, prema drugim učenicima, prema učiteljima odnosno nastavnicima i ostalim djelatnicima u školi te prema školskoj imovini i širem društvenom i prirodnom okružju.
 

Članak 11. (9.)

Oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja učenikova postignuća u određenom nastavnom predmetu ili odgojno-obrazovnom području propisuju se programima Ministarstva. Ako oblici, elementi i mjerila provjeravanja i ocjenjivanja nisu propisani, određuju ih učitelj odnosno nastavnik samostalno, u skladu sa svojim izvedbenim nastavnim programom, suvremenim pedagoškim i dokimologijskim spoznajama te odredbama ovoga pravilnika.
 

Članak 12. (10.)

U prvom polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegova uspjeha i postignuća.
 

Članak 13. (11.)

Ocjena iz likovne, glazbene, tjelesne i zdravstvene kulture, etike, vjeronauka te izbornih i fakultativnih predmeta mora biti poticaj u osobnom razvoju učenika na tom području, a u postupcima provjeravanja i ocjenjivanju, moraju se poštivati učenikove sposobnosti i mogućnosti.
 

Članak 14. (12.)

Prava i obveze roditelja

-          Roditelj ima pravo biti izvješćivan, usmeno i pisano, o redovitosti pohađanja nastave, radu, zalaganju, uspjehu i vladanju svog djeteta.

-          Roditelj ima pravo od škole tražiti stručnu potporu u rješavanju odgojno-obrazovnih problema djeteta.

-          Roditelj ima obvezu pratiti učenikovo pohađanje nastave, njegov rad i napredovanje te pomagati razredniku u rješavanju učenikovih teškoća u odgojno-obrazovnom procesu.

-          Roditelji su obvezni tijekom polugodišta najmanje jedanput informirati se kod razrednika o pohađanju nastave te o radu i napredovanju učenika

Članak 15. (13.)

Informacije roditelja o učenicima

-          Razrednik je obvezan izvješćivati roditelja na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima o učenikovoj motivaciji, interesu i razvoju njegovih sposobnosti te o njegovu radu, zalaganju, uspjehu, izostancima i vladanju najmanje četiri puta u nastavnoj godini.

-          Ako roditelj iz opravdanih razloga ne dolazi na individualne razgovore i nije prisutan na roditeljskim sastancima, razrednik je dužan dopisom izvijestiti roditelja o učenikovim teškoćama ili neuspjehu.

-          Na zahtjev roditelja svaki je učitelj odnosno nastavnik tijekom nastavne godine dužan dati obavijesti o postignućima i uspjehu učenika u nastavnom predmetu odnosno odgojno-obrazovnom području.

-          Roditelji mogu dobiti tijekom nastavne godine sve potrebne informacije iz stavka 1., 2., i 3. ovog članka osim u posljednjem tjednu prije kraja prvog polugodišta i posljednjem tjednu (alternativa dva tjedna) prije završetka školske godine.

-          Ako razrednik ili učitelj odnosno nastavnik odbija roditelju dati pravodobne i potrebne obavijesti o postignućima i uspjehu učenika, roditelj će o tome izvijestiti ravnatelja škole, a po potrebi i prosvjetne inspekcije.
 

Članak 16. (14.)

Ravnatelj je obvezan razmotriti svaki pisani prigovor roditelja na primjenu elemenata i mjerila pri provjeravanju i ocjenjivanju učenika te na ponašanje učitelja odnosno nastavnika na nastavnom satu.

Ako većina od ukupnog broja roditelja razrednog odjela na roditeljskom sastanku smatra da određeni učitelj odnosno nastavnik neobjektivno ocjenjuje, odnosno da su njegovi postupci i ponašanje u provjeravanju i ocjenjivanju učenika neprimjereni, razrednik mora zatražiti da se takvi prigovori uvrste u dnevni red učiteljskog odnosno razrednog vijeća.

Ako učiteljsko odnosno razredno vijeće, nakon rasprave, većinom glasova zaključi da su roditeljski prigovori na rad i ponašanje određenog učitelja odnosno nastavnika opravdani, ravnatelj je prema tom učitelju odnosno nastavniku obvezan poduzeti mjere i postupke iz svoje ovlasti, u skladu sa zakonskim propisima.

USMENO PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE USPJEHA UČENIKA

Članak 17. (15.)

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se u pravilu na svakom nastavnom satu, bez obveze najave.

U jednom danu učenika se može usmeno i pisanim oblicima provjeravati i ocjenjivati iz najviše dva predmeta.

PISANO PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE USPJEHA UČENIKA

Članak 18. (16.)

Učenika se u pisanom obliku provjerava i ocjenjuje samo iz predmeta za koje su nastavnim planom i programom Ministarstva propisani pisani oblici provjeravanja.

Obvezno se u pisanom obliku provjerava i ocjenjuje u nastavi hrvatskog jezika, stranih jezika, matematike i informatike.

Ako nastavnim planovima i programima Ministarstva nisu propisani pisani oblici provjeravanja, učenikovo znanje može se u pisanom obliku provjeravati, jedanput u polugodištu ako planirani godišnji fond nastavnog predmeta iznosi 35 sati, dva (2) puta ako planirani godišnji fond nastavnog predmeta iznosi 70 sati, odnosno najviše tri (3) puta u polugodištu ako planirani godišnji fond nastavnog predmeta iznosi 105 i više sati te ako je izvedbenim nastavnim programom predmeta predviđeno pisano provjeravanje.

Obavijest o pisanoj provjeri znanja učenik mora imati tjedan dana ranije.

Članak 19. (16a).

Višeminutne provjere iz određenog nastavnog sadržaja neovisno o njihovu trajanju tretiraju se na isti način kao i pisano provjeravanje iz članka 18.

Ocijenjeni pisani rad mora se učeniku dati na uvid i čuvati u školi do kraja školske godine.

Roditelj također ima pravo uvida u ocijenjeni učenikov pisani rad.

Višeminutne provjere, kojim se provjerava razumijevanje gradiva koje su učili protekli sat, mogu se evidentirati u rubrici o radu i napredovanju učenika, ali ne u rubrici u kojoj se upisuju ocjene. Iz ovih provjera ne smije se izvoditi ocjena koja se upisuje u rubriku u koju se upisuju ocjene.

Broj višeminutnih provjera ovakve vrste nije ograničen.

Članak 20. (17.)

Pisane provjere provode se tijekom nastavne godine samo poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih cjelina. Učitelj odnosno nastavnik dužan je učenike izvijestiti o opsegu gradiva koje će se u pisanom obliku provjeriti te o elementima i mjerilima ocjenjivanja. Za vrijeme vježbi učenici mogu sami provjeravati stečeno znanje, a učitelj odnosno nastavnik može provjeriti kakvoću pripreme učenika za pisanu provjeru i zapažanja o tome upisati u rubriku bilježaka u imeniku.

Ako nakon provedene pisane provjere više od 50 % (alternativa 1/3) učenika dobije negativnu ocjenu, pisanu provjeru treba ponoviti. Učitelj i nastavnik moraju utvrditi uzroke neuspjeha i o tome obavijestiti učenike, razrednika, ravnatelja i roditelje. Ponovna pisana provjera provodi se nakon ponavljanja i utvrđivanja nastavnoga gradiva.
Učenicima koji su kod prvog pisanog ocjenjivanja ocijenjeni pozitivno upisuje se viša ocjena, od oba ocjenjivanja.

Članak 21. (17a)

Odredbe i mjere komim se sankcionira kršenje pravilnika

-          Ako se učitelj, nastavnik i druga odgovorna osoba ne pridržava odredbi ovog pravilnika, protiv njih bit će poduzete određene mjere u skladu sa Zakonom o radu i internim aktima škole.

-          Roditelji koji ne ispunjavaju svoje obveze iz članka 14. stavak 3. i 4., bit će prijavljeni nadležnim službama centra za socijalnu skrb i ostalim nadležnim institucijama koje se bave problematikom odgoja i obrazovanja i psihosocijalne potpore učenicima.

-          Ako učitelj ili nastavnik utvrdi da je učenik tijekom pisane provjere znanja koristio nedopuštena sredstva ili pomagala, odnosno da je prepisivao, dobiva negativnu ocjenu. Učitelj mora odmah evidentirati korištenje nedopuštenih pomagala i o tome obavijestiti razrednika, koji je o tome dužan obavijestiti roditelje učenika.

Članak 22. (18.)

U jednom tjednu u pisanom se obliku može provjeravati i ocjenjivati znanje učenika u jednom razrednom odjelu najviše dva (2) puta.

U jednom danu pisane se provjere mogu provoditi samo iz jednog predmeta.

Članak 23. (19.)

Na početku nastavne godine pisanom provjerom mogu se utvrđivati prethodno stečena znanja (tzv. uvodni ili inicijalni test).

Uvodni ili inicijalni test se ne ocjenjuje i može se provesti tek nakon prvog tjedna (alternativa nakon dva tjedna) od početka nastavne godine.

Nakon pisane provjere, učitelj odnosno nastavnik obvezan je učenicima obrazložiti ustanovljeni stupanj usvojenosti prethodnoga gradiva i, prema potrebi, usmjeriti ih da ponove određene sadržaje.

Ako rezultati pisane provjere pokažu da većina učenika nema potrebno znanje za svladavanje novih nastavnih sadržaja, nastavnik će o tome izvijestiti ravnatelja i stručno-pedagošku službu radi dogovora o načinu ponavljanja gradiva koje prethodno nije usvojeno ili je zaboravljeno.

Članak 24. (19a.)

Pisana provjera znanja učenika ne smije se obavljati u tjednu nakon zimskih i proljetnih praznika.

Pisana provjera znanja neovisno o njezinu trajanju ne smije se davati učenicima u dan nakon vikenda ili blagdana, osim u predmetima čija je satnica jedan (1) sat tjedno ili ako se nastava izvodi u blok satu za predmete koji su nastavnim planom predviđeni dva puta tjedno.

UPISIVANJE OCJENA I ZAKLJUČNO OCJENJIVANJE

Članak 25. (20.)

Nakon usmene provjere ocjena se upisuje u odgovarajuću rubriku u imeniku i mora se upisati i priopćiti učeniku na istom nastavnom satu na kojem je provjeravano učenikovo znanje.

Kod pisanih oblika provjeravanja ocjena se upisuje najkasnije sedam dana nakon provjere.

Učenik ima pravo prigovora na upisanu ocjenu te od učiteIja odnosno nastavnika u razrednom odjelu zatražiti obrazloženje ocjene.

Na prijedlog učenika razrednog odjela razrednik može zahtijevati da učiteljsko odnosno razredno vijeće za pojedinog učenika provjeri opravdanost upisane ocjene.
 

Članak 26. (21.)

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta, na kraju svakoga polugodišta i na kraju nastavne godine, za svakog učenika mora biti odraz njegovih cjelokupnih odgojno-obrazovnih postignuća tijekom školske godine i utemeljena na bilješkama o praćenju učenika i na ocjenama upisanim u imenik.

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta na kraju polugodišta i nastavne godine mora najmanje proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena tijekom polugodišta i nastavne godine, a može biti i viša osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.

Zaključnu ocjenu za svaki nastavni predmet na kraju polugodišta i na kraju nastavne godine predlaže učitelj ili nastavnik koji su izvodili nastavu, a utvrđuje razredno vijeće, odnosno učiteljsko i nastavničko vijeće. Ako je učitelj odnosno nastavnik bio spriječen utvrditi zaključnu ocjenu, utvrdit će je osoba koju ovlasti ravnatelj.

Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta na kraju polugodišta i nastavne godine izvodi se i objavljuje na zadnjem nastavnom satu.
 

Članak 27. (22.)

Nakon provedenoga postupka utvrđivanja ocjena iz pojedinih predmeta, opći uspjeh učenika utvrđuje razrednik jedinstvenom ocjenom koja je aritmetička sredina, zaokružena na cijeli broj, u skladu sa zakonom.
 

Članak 28 (23.)

U svim razredima osnovne škole ispitno povjerenstvo Ministarstva može zadacima objektivnog tipa provjeravati stečeno znanje učenika.

Postignuti bodovi u provjeri iz stavka 1. ovoga članka ne utječu na konačni uspjeh učenika, a mogu biti jedno od mjerila za upis učenika u srednju školu, ako je to predviđeno odredbama Odluke o elementima i mjerilima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole. Vrijeme, sadržaj, opseg i postupak provjere znanja učenika utvrđuje ministar znanosti, obrazovanja i športa posebnim propisom.
 

Članak 29. (24.)

Ako učiteljsko vijeće, na temelju zahtjeva roditelja da se preispita ocjena učenika iz pojedinog nastavnog predmeta, a u skladu sa člankom 59. Zakona o osnovnom školstvu, izmijeni zaključenu ocjenu, škola izdaje učeniku novu svjedodžbu, a u matičnoj knjizi i drugoj dokumentaciji ispravlja prethodno upisanu ocjenu.
 

Članak 30 (25.)

Ako učenik, na temelju članka 62. Zakona o srednjem školstvu, podnese zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, razredno vijeće obvezno je izjasniti se u roku 48 sati od primitka učenikova zahtjeva. Ako razredno vijeće utvrdi da postoje opravdani razlozi za polaganje ispita, izabrat će ispitno povjerenstvo koje će provesti ispit u roku sljedećih 48 sati.

Ispitno povjerenstvo čine tri člana: učitelj odnosno predmetni nastavnik, su-stručnjak, te razrednik ili njegov zamjenik.

Predsjednik ispitnog povjerenstva ne može biti ispitivač. U opravdanim slučajevima, za člana povjerenstva može biti imenovan nastavnik su-stručnjak s druge škole.

Na zahtjev učenika iz stavka 1. ovoga članka razredno vijeće može donijeti odluku o izuzeću predmetnog nastavnika iz sastava ispitnog povjerenstva, ako ocijeni da je zahtjev učenika o izuzeću opravdan.

Nakon ispitnog postupka ocjena ispitnog povjerenstva je konačna.

Članak 31. (26.)

Ako se ispit iz članka 25. provodi u pisanom obliku i usmeno, najprije se provodi pisani dio ispita, a zatim usmeni.

Tijekom pisanog ispita mora biti nazočan jedan član ispitnog povjerenstva.

Članak 32. (26a)

Pisani dio popravnog ili razrednog ispita u pravilu traje jedan školski sat. Usmeni dio ispita smije trajati najduže 20 minuta za svaki pojedini nastavni predmet.

Ispitivač priprema pitanja zadaće, pitanja i teme za usmeni i pisani ispit.

Teme i pitanja za pisani i usmeni ispit moraju biti u skladu s nastanim planom i programom pojedinog nastavnog predmeta za određeni razred.

Učenik osnovne i srednje škole polaže popravni, predmetni ili razredni ispit u vremenu određenim Pravilnikom o popravnim ispitima i kalendaru rada škole.

Ispitno povjerenstvo ocjenjuje učenika na temelju prijedloga ispitivača neposredno nakon usmenog ispita.

Članak 33. (27.)

O ispitu pred povjerenstvom vodi se zapisnik.

Zapisnik vodi član ispitnog povjerenstva kojeg odredi predsjednik.

U zapisnik se upisuju osobni podaci o učeniku, pitanja na pisanom i usmenom dijelu ispita, ocjena pisanog dijela ispita i ocjena za svaki usmeni odgovor na pitanje.

Zaključna ocjena utvrđuje se na temelju ocjene iz pisanog i usmenog dijela. Ako je pisani dio ocijenjen ocjenom nedovoljan, učenik ima pravo polagati usmeni dio ispita.

Zapisnik potpisuju svi članovi povjerenstva odmah nakon suglasnosti o zaključnoj ocjeni. Ako se član povjerenstva ne slaže s pojedinom ocjenom, u zapisniku će potpisati svoje izdvojeno mišljenje.

Zapisniku se prilaže učenikov pisani rad.

Članak 34. (28.)

U matičnu knjigu ocjene iz imenika upisuje razrednik.

Na temelju ocjena upisanih u matičnu knjigu razrednik ili druga ovlaštena osoba ispisuje učenikovu svjedodžbu.

Ravnatelj ne smije potpisati svjedodžbu, ako učenikove ocjene nisu upisane u matičnu knjigu.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35. (29.)

Ravnatelj škole dužan je upoznati sve učitelje odnosno nastavnike o odredbama ovoga pravilnika.

O oblicima, elementima i mjerilima praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja učenike izvješćuje učitelj odnosno nastavnik na početku nastavne godine, a učenikove roditelje razrednik na prvom roditeljskom sastanku.

Članak 36.

Pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objavljivanja u "Narodnim novinama".

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO RH

 Vinko Filipović, ravnatelj